Roštilj bez neugodnih posljedica: kako sigurno uživati u hrani

Roštiljanje je jedan od najdražih načina druženja - dobra ekipa, fina hrana, piće, sunce i opuštena atmosfera. No baš zato što se hrana često dugo zadržava na stolu, a sirovo meso prolazi kroz puno ruku, tanjura i pribora, važno je znati nekoliko osnovnih pravila.

Ne treba komplicirati. Dovoljno je paziti na temperaturu, odvojiti sirovo od gotovog i pravilno spremiti ostatke.

Hrana ne bi trebala dugo stajati na stolu

Kvarljive namirnice ne bi trebale biti izvan hladnjaka dulje od 2 sata. Ako je vani jako toplo, osobito ljeti na terasi ili u dvorištu, to vrijeme se skraćuje na 1 sat.

To se odnosi na sirovo i pečeno meso, perad, ribu, salate s majonezom, jajima, vrhnjem ili jogurtom, mliječne proizvode, umake, narezano voće i povrće, kuhane priloge poput riže, tjestenine i krumpira te kolače s kremama.

Najbolje je hranu iznositi postupno. Manji dio neka bude na stolu, a ostatak u hladnjaku do posluživanja. Tako će hrana ostati sigurnija, a i izgledat će svježije.

Meso se ne odmrzava na pultu

Jedna od čestih pogrešaka je odmrzavanje mesa na kuhinjskom pultu, u sudoperu ili vani na stolu. Iako se sredina mesa još može činiti smrznuta, površina se može zagrijati dovoljno da se bakterije počnu brzo razmnožavati.

Najsigurnije je meso odmrzavati u hladnjaku, u posudi ili na tanjuru koji sprječava curenje sokova po drugim namirnicama. Ako ste u žurbi, meso se može odmrzavati u hladnoj vodi, ali mora biti dobro zatvoreno u vrećici, a vodu treba redovito mijenjati. Mikrovalna pećnica također može pomoći, ali tada meso treba odmah pripremiti.

Odvojite sirovo od gotovog

Kod roštiljanja je najvažnije spriječiti križnu kontaminaciju. To znači da bakterije sa sirovog mesa ne smiju doći na hranu koja je već gotova ili se više neće peći.

Zato sirovo meso treba imati svoj tanjur, svoju dasku i svoj pribor. Pečeno meso uvijek ide na čisti tanjur. Ne treba ga vraćati na tanjur na kojem je prije bilo sirovo meso.

Isto vrijedi za hvataljke, noževe i daske. Ako su dirali sirovo meso, treba ih oprati prije nego što dođu u kontakt s pečenom hranom, kruhom, povrćem ili salatom.

Površine, ruke i pribor treba oprati odmah

Nakon rukovanja sirovim mesom treba oprati ruke sapunom i toplom vodom. Dasku, nož, tanjure i pribor operite vrućom vodom i deterdžentom, a radnu površinu dobro očistite.

Ako koristite kuhinjske krpe, pazite da njima ne brišete sokove sirovog mesa pa zatim ruke, stol ili čisti pribor. U takvim situacijama praktičniji su papirnati ručnici.

Boja pečenog mesa nije uvijek dovoljan znak da je meso termički obrađeno

Meso može izvana izgledati pečeno, a iznutra još ne biti dovoljno termički obrađeno. To posebno vrijedi za piletinu, ćevape, pljeskavice i burgere.

Najsigurnije je koristiti kuhinjski termometar. Kao orijentacija, piletina i puretina trebaju dosegnuti oko 74 °C, mljeveno meso, burgeri, ćevapi i pljeskavice oko 71 °C, a riba, odresci, svinjetina, janjetina i teletina oko 63 °C.

Kod mljevenog mesa važno je biti posebno oprezan jer se bakterije mogu nalaziti i u unutrašnjosti, ne samo na površini.

Ostatke spremite na vrijeme

Nakon roštilja ostatke hrane treba spremiti u hladnjak unutar 2 sata, a po velikoj vrućini unutar 1 sata. Najbolje ih je staviti u pliće posude kako bi se brže ohladili.

Ako niste sigurni koliko je hrana dugo stajala, ako neobično miriše ili izgleda sumnjivo, bolje ju je baciti nego riskirati probavne tegobe.

Kad probava ipak kaže “dosta”

I kad je hrana sigurno pripremljena, roštilji često znače više masne hrane, umaka, gaziranih pića i alkohola nego inače. Zato se nakon druženja mogu javiti mučnina, nadutost, žgaravica, proljev, bolovi u trbuhu ili osjećaj težine.

U takvim situacijama Silicolgel pomaže liječiti probavne tegobe. Riječ je o oralnom gelu, enterosorbentu, koji djeluje lokalno u probavnom sustavu na način da stvara zaštitni i umirujući sloj na sluznici želuca i crijeva koji veže toksine i štetne tvari te pomaže njihovu uklanjanju iz organizma.

Silicolgel se koristi za liječenje žgaravice, refluksa, povraćanja i simptoma IBS-a: mučnine, nadutosti, bolova u abdomenu, crijevne nelagode i proljeva.

U slučaju da se pojave visoka temperatura, krv u stolici, jaka bol, dugotrajno povraćanje, znakovi dehidracije ili simptomi traju dulje, potrebno je potražiti savjet liječnika.

Na kraju, siguran roštilj ne traži puno kompliciranja. Dovoljno je hranu ne ostavljati dugo na stolu, pravilno odmrznuti meso, odvojiti sirovo od pečenog, oprati ruke i pribor te ostatke brzo spremiti u hladnjak.

Tako roštiljanje ostaje ono što treba biti - opušteno, ukusno i bez neugodnih posljedica!